ZNAČAJAN DOPRINOS KULTURNOJ POVIJESTI BOSNE I HERCEGOVINE
Predstavljanje knjige „Bosanski križ - Kršćanski nadgrobni spomenici iz razdoblja turske vlasti" autora Ivana Lovrenovića održano je u Međunarodnoj galeriji portreta u Tuzli, a organizatori su bili Hrvatsko kulturno društvo „Napredak" Glavna podružnica Tuzla i Franjevački samostan Tuzla. Knjiga koja i na prvo prelistavanje ostavlja pozitivan dojam bogato je ilustrirana fotografijama spomenika s dvadesetak lokaliteta u našoj zemlji i na jedan poseban način govori o našoj dalekoj povijesti. O knjizi su na predstavljanju govorili: dr. sc. fra Drago Bojić, fra Miro Jelečević, profesor na Franjevačkoj teologiji Sarajevo, dr. sc. Enver Kazaz, književnik i Ivan Lovrenović, autor knjige.
Na samome početku dr. sc. fra Drago Bojić kazao je da je ovo vrlo vrijedna i jedinstvena zbirka izabranih fotografija nadgrobnih spomenika i križeva što ih je najvećim dijelom načinio Josip Lovrenović akademski slikar i grafičar koji se u ovom projektu pojavljuje kao suautor, pa je ovo na neki način zajednički pothvat oca i sina - Ivana i Josipa Lovrenovića.
Na našu veliku žalost događa nam se to da sve ono što je vrijedno iz naše daleke prošlosti olako stavljamo po strani i ne cijenimo dovoljno. O tome je govorio i fra Miro Jelečević. "Nama je uvijek nažalost potreban neko sa strane da nam otvori oči za naše vlastite vrijednosti, a naša zemlja je prepuna dokumenata koji govore o našoj prošlosti", kazao je Jelečević i dodao da je na nama samima leži odgovornost hoćemo li zaštititi naše spomenike prošlosti i sačuvati ih od uništavanja i svakodnevnog propadanja.
Knjiga je objavljena u nakladi Svjetla riječi, izdavačke kuće koja je van svih trenutno „podobnih" izdavačkih kuća što je još jedan od dokaza da se Lovrenović nije želio isticati nego samo napisati knjigu o kojoj će široka javnost dati svoj sud. Namjera knjige je, kako kaže sam autor „da se pobudi zanimanje za staru kršćansku nadgrobnu skulpturu iz osmanskoga doba, koja je jedan od najautohtonijih kulturno-povijesnih znakova i vrijednosti stare Bosne, a danas leži zanemarena i neprimijećena, izložena propadanju, uništenju i zaboravu. Riječ je o uspravnim spomenicima različitih veličina i podvrsta koje su najčešće izvedene iz osnovnog oblika što neizravno sugerira čovjekoliku i kristoliku figuru u isti mah".
Obraćajući se prisutnima književnik Kazaz je prije samog govora o knjizi rekao i nekoliko riječi o razlici između Tuzle i Sarajeva, osvrnuvši se na pozitivni odnos našega grada i prema kulturi danas i prema prošlosti, jer smo nažalost svi izloženi djelovanju nacionalističkih politika koje Bosnu stavljaju u nezavidan položaj. „Bosanski križ - Kršćanski nadgrobni spomenici" spada u mikrokulturne povijesti kakve zapravo u bosanskohercegovačkoj praksi nema. „Ova knjiga upozorava na nestanak jedne kulture koja je potpuno zaboravljena kao autentične bosanske kulture i kao autentičnog iskustva bosansko-katoličkog identiteta. Knjiga je na neki način sabrala tu građu, upozorila na to postojanje, i ono što je vrlo važno otvorila za ovdašnju znanost mogućnost mikrokulturnih istraživanja kao sastavnog dijela istraživanja kulturnog identiteta", rekao je književnik Kazaz. Za ovu knjigu sa sigurnošću možemo reći da je sistematična, a sam autor uradio je onaj dio posla koji su zapravo trebale uraditi odgovorne institucije iz ove oblasti. Realnost je nažalost takva da su naši spomenici kulture zapušteni i devastirani, a i naša svijest o značenju ovih spomenika povijesti je minorna.
Spomenici koje dokumentira knjiga su neodvojivi dio integralno povijesnog identiteta Bosne i bilo kakvo njihovo svođenje na konfesionalno-etničke pripadnosti bilo bi loše za njih. „U knjigu sam ugradio neko svoje intimno zanimanje za ovu vrstu spomenika koje traje još iz djetinjstva a sada mi se pružila prilika da to sistematiziram kroz fotografiju i tekst. Nadgrobni spomenici koji su u ovoj knjizi predstavljeni nose bosanski kulturni pečat i u širem značenju obilježavaju ovu zemlju. Oni su i svjedočanstvo da je ova zemlja starija od svih nas, od svih naših političko-kolektivnih identiteta", kazao je Ivan Lovrenović.
Rečeno nešto drugačijim rječnikom, ova knjiga zapravo govori o našem bosanskim identitetu, ali na jedan drugačiji način, onaj koji je različit od dnevnopolitičkog diskursa i bilo bi puno bolje kada bi se više govorilo na ovakav način kako to čini Lovrenović. Moramo biti iskreni prema sebi samima i priznati da smo često i sami zarobljeni vremenom u kome živimo, i svakim danom smo nekako sve dalje od naših korijena koji su odrednica svakog naroda pa je i ova knjiga prilika da se posjetimo i vratimo unatrag jer mi nismo samo ono što smo danas nego je i naša prošla u mnogome ono nešto što će odrediti i našu budućnost.
Lovrenović je u knjizi „Bosanski križ" govorio o Osmanskom periodu koji je znatno obilježio i utjecao na stvaranje našega identiteta. Kako on kaže, kršćanski nadgrobni spomenici iz osmanske epohe su dio kulturnih fenomena Bosne i Hercegovine i jedna značajna povijesna formacija koja obuhvaća jedno veliko povijesno vrijeme. Oni pokazuju do kakvih je civilizacijskih i konfesionalnih promjena došlo u Bosni nakon srednjeg vijeka i nakon što je uspostavljena nova civilizacijska paradigma. Svi oni koji su nazočili predstavljanju knjige imali su priliku saznati nešto novo o našoj prošlosti, i samim tim svatko od nas bi si mogao postaviti pitanje što to mi kao pojedinci možemo učiniti da sačuvamo sve ono što je vrijedno iz naše povijesti?!
Da večer protekne u što zanimljivijem raspoloženju svim prisutnima sa svoje dvije skladbe se predstavio Zbor mladih pri Franjevačkom samostanu u Tuzli ''Iuventus Salinarum'' pod ravnanjem Zlatka Špoljarevića.
