„800 godina Franjevačkog reda (s posebnim osvrtom na djelovanje franjevaca na području tuzlanskoga kraja)”
Dvodnevni međunarodni znanstveni simpozij pod nazivom „800 godina Franjevačkoga reda (s posebnim osvrtom na djelovanje franjevaca na području tuzlanskoga kraja)” u organizaciji HKD „Napredak“ Glavna podružnica Tuzla i suorganizaciji Franjevačkog samostana u Tuzli, održan je 4. i 5. prosinca u Amfiteatru KŠC „Sv. Franjo” Tuzla. Na simpoziju je sudjelovalo dvadeset uglednih stručnjaka s različitih područja; povjesničara, književnika i umjetnika iz Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Slovačke.
Prvog dana Simpozija upriličena je svečanost otvaranja kojoj su nazočili brojni uglednici iz političkog, kulturnog i vjerskog života Tuzle i šire, a među njima i mr. sc. Josip Juras, generalni konzul Republike Hrvatske u Tuzli, g. Mijo Krešić, zamjenik ministra sigurnosti u Vijeću ministara Bosne i Hercegovine, gđa Jasminka Mijatović, ministrica pravosuđa i uprave u Vladi TK, fra Marijan Karaula, vikar Franjevačke provincije Bosne Srebrene i prof. dr. Franjo Topić, predsjednik HKD „Napredak“.
Međunarodni znanstveni simpozij prema riječima mr. sc. Nikole Čiče, predsjednika HKD „Napredak“ Glavna podružnica Tuzla organiziran je kako bi se barem jednim dijelom rasvijetlila golema uloga koju su franjevci imali i imaju na prostoru BiH, a samim tim i na području tuzlanskog kraja. “Nastavljajući tradiciju svog poslanja franjevci su na prostoru tuzlanskog kraja bili baklja vodilja koja ne samo da je često svijetlila u mraku , nego je uvijek bila na usluzi ne samo katoličkom puku ovog kraja, nego svim ljudima dobre volje”, kazao je Čiča te dodao da je simpozij prilika za prikupljanje adekvatne građe koja bi mogla biti polazna osnova za sve buduće istraživače koji se budu interesirali za ono što su franjevci činili kroz povijest. Čiča je napomenuo da je HKD „Napredak“ kroz svoju stoljetnu prisutnost na ovim prostorima uvijek imalo nesebičnu potporu franjevaca koji su vršili službu u Tuzli i često su određene djelatnosti Napretka i franjevaca bile zajedničke, prvenstveno kada je u pitanju izobrazba i skrb za običnog čovjeka.
Jedan od sudionika simpozija, povijesni znanstvenik i profesor iz Osijeka prof. dr. sc. Ivan Balta kazao je da bi Bosna bez franjevaca bila sigurno drugačija s obzirom na njihov višestoljetni boravak na našim prostorima koji su poznati po burnoj prošlosti koja je toliko puta mijenjala svoju povijest, kulturu i nacionalne izričaje. „Ova zemlja je natopljena suzama, krvlju i znojem kao rijetko koja zemlja, u njoj se bacala kocka sreće tisućama godina. Franjevci su uspjeli svojom kulturom, svojom smirenošću održati postojanost da ovaj bosanski narod opstane na svojoj rodnoj grudi. Jedan od najstarijih naroda na ovim prostorima – Hrvati, održali su se zahvaljujući upravo franjevcima koji su čuvali tu kulturu, običaje i tradiciju i hrvatski izričaj“, kazao je Balta te dodao da franjevcima nije lako ni u pogledu budućnosti, ali ako je povijest učiteljica života i ako su 800 godina bili praćeni burnim događanjima, onda će oni imati povijest i narednih osam stoljeća. „Oni će zasigurno opstati jer bez kulture i bez duše narod ne može živjeti. Narodu je potrebna kultura, vjera kao lijek za dušu, duhovni izazovi, a kod ovog naroda to imaju upravo franjevci.“
Gospođica mr. sc. Željka Poloni, magistrica povijesnih znanosti kaže da bi današnja slika Bosne bila potpuno drugačija da nije bilo franjevaca. Kako je kazala, nebrojeno je primjera koji govore o franjevačkoj opredijeljenosti za dijalog i toleranciju na temelju čega bi i današnja politika puno toga mogla naučiti od njih. Ona dodaje da će franjevcima vjerojatno i budućnost biti teška, ali da je zatemeljena prošlost i povijest zalog za budućnost. Kroz godine iskustva istraživanja povijesti, Željka Poloni kaže da je se najviše dojmio franjevački rad s mladima. Iako nisu bili sudionici, na simpoziju se okupio veliki broj franjevaca. Jedan od njih fra Marijan Karaula, vikar Franjevačke provincije Bosne Srebrene izrazio je zahvalnost Napretku na organiziranju ovog skupa u povodu značajne obljetnice. Posebnu veličinu simpozij prema njegovim riječima ima upravo u tome što o franjevcima ne govore franjevci, nego ljudi s kojima franjevci žive. „Živjeti bratski sa svima nije jednostavno ni za koga, ali sasvim je izvjesno nije ni mala stvar. To je siguran recept, opravdana nada za sretniju budućnost svih nas koji živimo i želimo živjeti na našim lijepim bosanskohercegovačkim prostorima. Možemo s pravom očekivati da će i ovaj znanstveni skup i ovo dvodnevno druženje još više učvrstiti tu nadu te 800. obljetnica Franjevačkog reda ne bi trebala biti kićenje tuđim perjem nego prilika kako bismo i mi danas bili poneseni Franjinim duhom što bi sigurno rezultiralo našim odgovornijim odnosom i prema sadašnjosti i prema budućnosti“, rekao je fra Marijan.
Na ulogu franjevaca osvrnuo se i tuzlanski gvardijan fra Zdravko Anđić. “Franjevački red prolazeći kroz sva iskušenja koja su pred njega postavljali kako različiti društveno politički i povijesni procesi, tako i ljudi, uvijek je smogao hrabrosti da kroz sva ta iskušenja iziđe jači i veći te bivao nezaobilaznim činiteljem napretka katoličkog ali i ostalog stanovništva tuzlanskog kraja”, zaključio je fra Zdravko.
Uz doprinos obilježavanju 800. obljetnice Franjevačkog reda i sedam stoljetne franjevačke prisutnosti na našim prostorima, simpozij je organiziran i s ciljem da se prikupi što više materijala i stajališta o ulozi franjevaca na ovim prostorima od ljudi s kojima franjevci žive, bez obzira na vjeru i naciju. Svi materijali prezentirani na simpoziju, bit će objavljeni u Zborniku radova koji će izaći iz tiska sljedeće godine.