Hrvatski Glasnik, glasilo Hrvatskoga Kulturnog društva "Napredak" Tuzla, glas je hrvatskoga naroda župe Soli. To je kulturni informativno-politički i poučni list.
Hrvatski Glasnik počeo je izlaziti u teško ratno vrijeme - od Božića 1992. godine, kada je ovo glasilo bilo najpotrebnije našem narodu i svim građanima našega grada i Bosne i Hercegovine.
Na inicijativu gvardijana Franjevačkoga samostana fra Petra Matanovića okupio se u prosincu 1992. pri Samostanu priličan broj novinara, kulturnih i prosvjetnih djelatnika i stručnih ljudi za računalnu pripremu, te je počeo rad na prvom glasilu hrvatskog naroda u BiH nakon pada komunizma - HRVATSKOM GLASNIKU.
Hrvatski Glasnik je sigurno bio jedan od važnih čimbenika u najtežim vremenima za Hrvate Bosne i Hercegovine. Doživjeli smo jednu agresiju i jedan sukob. I jedno i drugo bilo je tragično za hrvatski narod u BiH.
Glasnik je ostao dosljedan i dostojanstven, principijelan i argumentiran sve do današnjih dana. Glasnik je svojim porukama utjecao na konsolidiranje hrvatske zajednice, na ostanak na ovim prostorima, na snošljivost, razumijevanje i suživot svih naroda koji žive u BiH, na kulturno zbližavanje i na suradnju kulturnih društava naroda BiH, na promicanje kulture i tradicije hrvatskoga i drugih naroda, na značaj i ulogu međunarodnih organizacija u Tuzli i Bosni i Hercegovini.
U Glasniku se objavljuju članci iz kulture, povijesti, duhovnosti, politike, odgoja, gospodarstva, školstva, zdravstva, znanosti i drugo. Glasnik prati aktivnosti hrvatskih društava i organizacija, rimokatoličkih župa i važna zbivanja u gradu Tuzli, Tuzlanskoj županiji, Bosni i Hercegovini i Republici Hrvatskoj. List je svestran, otvoren za svakoga, tko zna i želi u njemu surađivati pod uvjetom da piše istinito i da nikoga ne vrijeđa. Bio je i ostao neovisno glasilo.
Glasnik kontinuirano izlazi od 1992. godine. Do danas je izašlo 167 brojeva. List je počeo izlaziti na 16 stranica, zatim na 20, te na 28 i 32 stranice, a sada se tiska na 44 stranice u višebojnom tisku i izlazi mjesečeno. Jedno vrijeme u listu je tiskan prilog pod nazivom "Usora" kao i književni podlistak literarne sekcije "Glas hrvatske mladosti" kao i podlistak "Glas brčanskih Hrvata". Sigurno je da je Glasnik objavljujući članke o baštini, kulturi, povijesti, umjetnosti, vjeri, značajnim osobama, našim rimokatoličkim župama, običajima, školstvu i dr. dao svojstven doprinos kulturnom, vjerskom i nacionalnom i o tome upoznavao širi krug čitatelja. Glasnik je dugo vremena bio jedino glasilo u Tuzli.
U Glasniku je objavljeno na stotine razgovora sa značajnim osobama iz političkog, vjerskoga i društvenoga života. Glasnik nema profesionalnih novinara niti uposlenih djelatnika. Ima mnogo suradnika i do danas je u njemu objavilo radove - članke oko 180 autora.
Novinari, volonteri, amateri, stvarali su tijekom prošlih 15 godina jednu novinu, koja je postigla zavidan ugled ne samo u Tuzli i BiH, nego i u svijetu.
Hrvatski Glasnik nema stalnih izvora financiranja, financira se od sredstava reklame donatorstva, prodaje i pomoći Općine Tuzla, Tuzlanskoga Kantona i Republike Hrvatske. Bez pomoći Franjevačkoga samostana, teško da bi list do danas mogao izlaziti. Ima mnogo dobrih ljudi - donatora, koji su pomagali list, a posebno treba istaknuti msgr. Lovru Cindorija, kanonika bivšeg upravitelja Svetišta Majke Božje Bistričke, ali i sve druge koji su do sada pomagali da Hrvatski Glasnik može redovito izlaziti, posebice svima koji su u njemu surađivali jer je njihov doprinos značajan i dragocjen.
Uloga Hrvatskoga glasnika je vrlo značajna ne samo za Hrvate već i za narode koji žive na ovim prostorima. O ulozi Glasnika govorili su mnogi ugledni ljudi, publicisti i znanstvenici, oni koji znaju začaj pisane riječi.
Hrvatski Glasnik je predstavljen u mnogim gradovima naše zemlje, Hrvatskoj, Austriji i Mađarskoj. čita se u Tuzlanskoj županiji, Bosni i Hercegovini, Hrvatskoj i u petnaest zemalja u inozemstvu.
List smo uvezali (od 1. do 72. broja), poklonili Svetom Ocu u Mariji Bistrici (listopad 1998) i danas se nalazi u Vatikanskoj knjižnici u Rimu.
Od objavljenih materijala u svim brojevima treba tiskati nekoliko knjiga. To će biti knjige o životu i radu ljudi ovoga kraja, u vrlo teškim vremenima na kraju prošloga stoljeća i koje će imati povijesnu ulogu.
Dobro je primljen kod čitatelja, hrvatskih institucija, firmi i svih prijatelja našega naroda, pa smatramo da je ispunio zadaću radi koje je i osnovan. Sve što smo uradili, uradili smo s mnogo ljubavi, upornosti i želje da stvorimo kvalitetne novine za naše čitatelje.
Tuzlanska periodika ne pamti da je imala nacionalni list koji je redovito izlazio petnaest godina. Nikada prije kulturne vrijednosti Hrvata nisu na ovako seriozan način bile predstavljene i Hrvatima i drugima. Hrvatski Glasnik je ispisao i ustanovio ključne stranice hrvatske opstojnosti u Tuzli. Glasnik afirmira i sve nehrvatske kulturne pojave značajne za bitak Tuzle i Bosne i Hercegovine. Tuzla nije imala u grafičko-dizajnerskom smislu, ljepšeg lista.